Svjetovni, kao i religijski svijet, iskoristili su prednosti ovih naprava za dobivanje vatre. Primjerice, u drevnoj kineskoj kuhinji, kori�tenje goru?ih ogledala bilo je jednako uobi?ajeno kao i kori�tenje posuda ili tava. Za sun?anih dana, sunce je slu�ilo za rasvjetu, a uz obiteljski �tednjak stavilo bi se konkavno zrcalo izvana i koncentrirale zrake sunca za potpalu. Kad bi se �tednjak upalio (zapalio), �ene su mogle na taj na?in kuhati.

212. godine prije Krista, za vrijeme Drugog Punskog rata, gr?ki znanstvenik Arhimed upotrijebio je reflektiraju?a svojstva �titova na?injenih od bronce fokusiraju?i Sun?eve zrake kako bi zapalio drvene brodove Rimljana koji su opsjedali Sirakuzu, anti?ki grad na obali koji je nastao kao kolonija Grka iz Korinta. Poznati izraz za ovaj podvig je �Arhimedova zraka smrti�. Iako ne postoje ?vrsti dokazi kako se ovaj podvig u povijesti zaista dogodio, gr?ka mornarica uspjela je rekonstruirati taj doga?aj tako da su 1973. godine na isti na?in zapalili drveni brod s udaljenosti od 50 metara.

Arhimedova zraka smrti (izvor: www.warriormatrix.com)

Poznate rimske kupelji, u razdoblju od prvog do ?etvrtog stolje?a poslije Krista, imale su velike prozore okrenute na jug kako bi primile �to vi�e topline od Sunca i na taj na?in odr�avale toplinu u prostoru.

�Okrenutost� prostorija u ku?ama i javnim zgradama prema Suncu postalo je toliko uobi?ajeno da je Justinijanov zakonik u ono doba, u 6. stolje?u, pokrenuo �pravo na sunce� (�sun rights�) kako bi se svakoj osobi osigurao pristup Suncu.