Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Reakcije

Obnovljivi izvori energije ili termoelektrane na ugljen? E-mail
Autor Edo Jerki?   
Ponedjeljak, 24 OĹľujak 2014 10:16

U zadnje vrijeme dnevni mediji su u više navrata pisali o planovima za razvoj projekta termoelektrane Plo?e. Tako je u jednim dnevnim novinama osvanuo i intervju sa Damirom Begovi?em, stru?nim savjetnikom tvrtke koja je nositelj razvoja TE Plo?e i Davorom Škrlecom, potpredsjednikom ORAHa i profesorom na FERu. S obzirom da je intervju prezentiran u obliku izravne debate o potrebi i koristi za izgradnjom termoelektrane, interesantno je pratiti kako se kroz ovakve situacije i dalje pokušavaju prezentirati teze i argumenti koji su možda vrijedili prije 10 godina, me?utim u današnje vrijeme su apsolutno neto?ni i navode razvoj cijelog sektora u smjeru koji je ekonomski i energetski neodrživ i dugoro?no štetan.

Tako g. Begovi? u debati koristi argument uvoza elektri?ne energije kao potrebu za izgradnjom termoelektrane. Pri tome zanemaruje ?injenicu da prilikom proizvodnje elektri?ne energije iz termoelektrane na ugljen gorivo mora biti uvozno. Iako proizvodnja elektri?ne energije na uvozno gorivo u termoelektrani stvara odre?enu dodanu vrijednost, vrlo je upitno da li je ista opravdana kada se u obzir uzmu eksterni utjecaji na okoliš, kao i utjecaj na daljnji razvoj obnovljivih izvora energije i ulaganje u razvoj industrije koja je budu?nost. Trebala li nam uvozna oprema i uvozno gorivo, kada paralelno možemo koristiti svoje primarne izvore energije i dalje razvijati proizvodnu industriju u smjeru novih tehnologija?

Naravno, kao argument se spominje i nestalna priroda obnovljivih izvora energije - danas ve? lajt motiv koji puno energeti?ara voli povla?iti kao argument. Zanemaruju?i ?injenicu da su tehni?ka i ekonomski prihvatljiva rješenja za stabilno upravljanje elektroenergetskim sustavom baziranom na obnovljivim izvorima energije ve? prisutna na više lokacija diljem svijeta. Kao i da Hrvatska još uvijek ima premalo razvijen sektor za takve brige - barem u ovom trenutku. Jer obnovljivi izvori nisu samo sun?ane elektrane i vjetroelektrane, nego i hidroelektrane, elektrane na biomasu i bioplin, itd. A sve te elektrane zajedno se mogu jako dobro nadopunjavati uz pravilno planiranje proizvodnje i potrošnje.

Naravno, spomenuta je i cijena navodno jako jeftine energije iz TE na ugljen, makar su danas vjetroelektrane konkurentne bilo kojem drugom izvoru energije, a od ve?ine njih proizvode i zna?ajno jeftiniju elektri?nu energiju, dok istovremeno sun?ane elektrane ulaze u zonu konkurentnosti. Proizvodna cijena elektrana iz ugljena danas ovisi o jako puno faktora koji su vezani za investicijske troškove, ali za razliku od obnovljivih, i za dugoro?nu cijenu goriva, cijenu emisija, ostale eksterne troškove, itd. Drugim rije?ima, dugoro?no je vrlo neizvjesno koja je zapravo proizvodna cijena iz takvih elektrana.

Tako da je izuzetno niska cijena iz elektrana na ugljen koja se spominje u ?lanku u današnje vrijeme lijepa želja, ali dugoro?no vrlo upitna tvrdnja (posebno kada je gorivo uvozno). Isto se odnosi i na spomenuto "zna?ajno" zapošljavanje, posebno kada studije u EU pokazuju da su u današnje vrijeme upravo elektrane bazirane na obnovljivim izvorima energije (pa tako i vjetroelektrane i sun?ane elektrane), radno najintenzivnije tehnologije u energetskom sektoru - a ne veliki termoenergetski objekti na fosilna goriva.

Kao dodatni prilog u nastavku objavljujemo i objavu za medije ORAHa sa temom TE Plo?e u cijelosti:

GRADI LI SE TE NA UGLJEN U PLO?AMA ZBOG MOSTARSKOG ALUMINIJA

ILI ENERGETSKIH POTREBA HRVATSKIH GRA?ANA?

Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a,  Božana Zadro, potpredsjednica ORaH-a, i Vladimir Lay, predsjednik Središnjeg programskog foruma ORaHa, danas su na press konferenciji u Zagrebu upozorili kako se posljednjih 15 godina energetska politika u Hrvatskoj ne provodi u javnom interesu dugoro?nog održivog razvoja Hrvatske, ugrožavasigurnost opskrbe energijom i razvoj gospodarstva Hrvatske. Posljednji primjer takve politike je pokušaj da se uz podršku Ministarstva gospodarstva pokrene postupak izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrova?ko-neretvanske županije u svrhu izgradnje termoelektrane na ugljen snage 800 MW u luci Plo?e. Vrlo neobi?no za ministarstvo koje nas je netom prije desetak dana uvjeravalo kako su ispitivanja jadranskog podmorja od tvrtke Spectrum pokazala kako ?e Hrvatska, citiramo „postati mala Norveška“ , do 2020. godine zbog otkrivenih zaliha nafte i prirodnog plina. Pravi razlozi za ovu inicijativu Ministarstva gospodarstva RH me?utim nisu nijedan od onih koji se navode u službenom obrazloženju. Dubrova?ko-neretvanska županija se opredijelila da ?e svoj energetski razvoj temeljiti na obnovljivim izvorima energije, a istom smjeru ide i susjedna Splitsko-dalmatinska županija koja je prošle godine donijela prostorni plan u kojem se samo za vjetroelektrane predvi?aju lokacije za 1000 MW i sun?ane fotonaponske elektrane 500 MW. Današnja potrošnja elektri?ne energije u te dvije hrvatske županije kao i projekcije za budu?nost uz primjenu mjera energetske u?inkovitosti ne zahtjeva izgradnju ovakve termoelektrane na ugljen. Pravi potroša? elektri?ne energije za kojeg bi se gradila termoelektrana nije u Hrvatskoj nego u susjednoj državi, Aluminij d.d. u Mostaru. Povijest problema koji Aluminij d.d. ima s elektri?nom energijom po?inje za javnost od štetnog ugovora s HEP-om i zbog kojeg je tadašnji direktor Ivan Mravak dobio pravomo?nu sudsku kaznu zatvora. Zatim slijedi pokušaj izgradnje termoelektrane snage 500 MW na lokaciji u Mostaru i od koje se kona?no odustaje nakon protivljenja gra?ana Mostara. Paralelno se pokušava pokrenuti projekt TE Kongora na lignit izme?u Tomislavgrada i Posušja – opet protivljenje gra?ana. Vrhunac me?unarodne kompromitacije Hrvatske je pokušaj da se u tajnosti sklopi ugovor s HEP-om prije ulaska Hrvatske u ?lanstvo EU za povlaštenu cijenu isporuke elektri?ne energije.Kad su svi ti pokušaji propali samo je trebalo pri?ekati donošenje Zakona o strateškim investicijama u Hrvatskom Saboru, zloupotrijebiti Strategiju energetskog razvoja Hrvatske i dezinformiratistanovništvo u neretvanskoj dolini, te problem riješitiizgradnjom termoelektrane na ugljen u luci Plo?e, jer bi ugljen za tu elektranu ionako dolazio preko iste luke. Zato investitorima i nije teško obe?avati kako ?e termoelektrana besplatno davati toplinu za grad Plo?e i staklenike. Osnovni postulat ekonomije je: „ne postoji besplatan ru?ak“, prema tome i u ovom slu?aju nema besplatne energije – trošak koji bi gra?ani platili je skriven negdje drugdje i pla?ali bi ga u budu?nosti generacijama. Svjesni smo da u Aluminij d.d. Hrvatska država ima vlasni?ke interese, ali onda probleme treba rješavati s vlastima države u kojoj se nalazi Aluminij d.d., a ne zbog svoje nesposobnosti pregovaranja i zaštite interesa problem prebacivati na gra?ane Hrvatske koji su isto tako pritisnuti krizom i nezaposleni.

Priliku za ovakve i sli?ne projekte koji se planiraju u Hrvatskoj resorno Ministarstvo gospodarstva provodi kontinuirano posljednjih godina pogoduju?i raznim interesnim skupinama donošenjem podzakonskih akata koji ne prolaze Saborsku proceduru, a ?esto i vješto zaobilaze procedure savjetovanja sa zainteresiranom javnoš?u.  Ministarstvo je tim radnjama dobilo i partnera u Centru za pra?enje energetskog sektora i investicija (CEI) u kojem je nastao novi Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine i novi Tarifni sustav za obnovljive izvore energije. U javno dostupnim intervjuima ministar Vrdoljak i Barbara Dori?, u to vrijeme voditeljica projekata u CEI, a danas na ?elu Agencije za ugljikovodike uvjeravaju javnost kako je nužna revizija ciljeva iz Strategije i da su te izmjene napravljene upravo Nacionalnim akcijskim planom za OIE. Pritom zaboravljaju spomenuti obvezu iz Zakona o energiji (NN 120/2012) da je Vlada RH na prijedlog resornog ministarstva temeljem Strategije trebala donijeti Provedbeni plan strategije i da svi nacionalni energetski programi proizlaze iz ta dva krovna dokumenta. U tom uvjeravanju zaboravljaju da su prekršili isti Zakon o energiji, jer ako se uo?i potreba za revizijom Strategije ili Provedbenog plana Vlada RH je obvezna podnijeti Saboru izvješ?e i predložiti Saboru izmjenu Strategije i/ili Provedbenog plana. Pitamo se postoji li odgovornost za one koji svjesno krše zakone Republike Hrvatske i obmanjuju javnost. Što je zapravo posljedica novog Nacionalnog akcijskog plana za OIE koji je protuzakonito donesen? Zaustavljaju se projekti vjetroelektrana uvo?enjem administrativnog ograni?enja od 400 MW. Novim tarifnim sustavom za poticanje OIE blokiraju se sun?ane fotonaponske elektrane kroz kvote i apsurdnu proceduru prijave projekata. Prema rije?ima ministra Vrdoljaka „poti?u se elektrane na biomasu, bioplin i male hidroelektrane jer se na taj na?in razvija poduzetništvo i poti?e regionalni razvoj“. Zbog toga o?ekujemo odgovor ministra Vrdoljaka je li poticanje regionalnog razvoja Osijeka i Slavonije, davanje podrške izgradnje termoelektrane na plin u Osijeku umjesto termoelektrane na biomasu, kako ?e farme krava koje u Hrvatskoj svakodnevno nestaju proizvesti bioplin, i postoje li još neke lokacije za male hidroelektrane osim onih za biološki minimum HEP-ovih velikih hidroelektrana. Odgovori na ta pitanja nas interesiraju zbog toga što nam je ostalo još 5% da dostignemo cilj od 20% udjela OIE u ukupnoj potrošnji i da li Hrvatska to može napraviti do 2020 ? Nakon 2020. netko ?e nas u EU pitati jesmo li ispunili uvjete ugovora koje smo potpisali, ali o?ito neki nisu zabrinuti kakav ?emo dati odgovor na to pitanje i koliko ?e nas to koštati – ne zbog mogu?ih  penala, nego zbog propuštenih prilika da pametnom energetskom politikom osiguramo blagostanje gra?anima Hrvatske.

 
Komentari (2)
KAKO DO LEGITIMATIVNOG KREDITA
2ÄŚetvrtak, 25 OĹľujak 2021 19:47
FRANKA CREDIT
Pozdrav svima vama želim koristiti ovaj medij da vam kažem o ovom opipljivom svjedocenju. Zajam sam dobio 1. sijecnja 2021. preko gospode Vldimire Franke, dala mi je zajam od 65,000 eura i bio sam sretan. Ako vam je potreban zajam za vaše najbolje kamate, možete ga dobiti po kamatnoj stopi od 3%. Obratite se njezinoj tvrtki putem e-pošte: vladimirafinancijskiinvestitor@yahoo.com
Dr
1Nedjelja, 24 SijeÄŤanj 2021 22:19
Michael
Zdravo!!
Trenutno nam je potrebno 5 darivatelja bubrega za hitnu transplantaciju, svaki darivatelj bubrega bit ?e nadokna?en ukupnom svotom od 450 000,00 USD. Zainteresirana osoba treba kontaktirati ovu e-adresu: doktor.michaellarry@gmail.com
100% garancija.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?