Naslov je ujedno i naslov objave za medije Udruge Baobab iz Koprivnice od 15.12. ove godine. Udruga ovom objavom poziva Vladu RH da odustane od gradnji �tetnih, skupih i nepouzdanih velikih hidroelektrana na rijekama Ombli, Lici, Savi i Dravi. Pri tome se ne ograni?avaju samo na doti?ne elektrane nego dovode u pitanje izgradnje hidroelektrana op?enito zbog sve ve?ih perioda su�e koje predvi?aju dugoro?ni klimatski modeli. Cijelu objavu i komentar donosimo u nastavku.

"KOPRIVNICA - Sve zemlje kojima se energetska strategija zasniva na hidroenergiji sada, zbog dugotrajne su�e, �moraju uvoziti vrlo skupu struju. Klimatski modeli predvi?aju sve manje ki�e i snijega, i to buji?no raspore?eno, �to je neprikladno za proizvodnju elektri?ne energije. Stoga jo� jednom pozivamo Vladu RH da odustane od gradnji �tetnih, skupih i nepouzdanih velikih hidroelektrana na rijekama Ombli, Lici, Savi i Dravi!

Izgradnja HE je u kona?nici, prema svjetskim statistikama, skuplja za 56% od planirane cijene, dok proizvodnja struje nikada nije kao �to je instalirana. HEP je ulo�io mnogo napora da HE� prika�e pozitivnima. Spominjano je pove?anje zaposlenosti, no podsje?amo, dana�nje su HE u potpunosti automatizirane �to najbolje dokazuje HE Le�?e u kojoj nema zaposlenih. Pri gradnji HE Le�?e, jedan od najja?ih argumenata bio je razvoj turizma, no iz Instituta za turizam su tada izjavili da HE nisu turisti?ki potencijal nigdje u svijetu pa tako ni u Hrvatskoj. Upravo suprotno, na Dobri je prije izgradnje brane bio razvijen rafting turizam kojeg sada vi�e nema. Ta je propaganda i�la tako daleko da je utjecaj na okoli� prikazivan pozitivnim, iako HE potpuno bri�u prirodnu rijeku.

Sustav rijeka potpuno se mijenja hidroelektranama. �tete se ispoljavaju kroz drasti?ne promjene u razini podzemnih voda, �to ima velik utjecaj na su�enje �uma i nastanak vi�emilijunskih �teta. Su�enje �uma hrasta lu�njaka u velikoj �umi Repa� zbog promjena razine podzemnih voda uzrokovalo bi �tete od stotina milijuna eura! Poreme?ene podzemne vode imaju utjecaj i na poljoprivredu. HE zaustavljaju protok sedimenta te uzrokuju poja?anu eroziju obala� za �to je nu�na skupa sanacija. Osim �teta od erozije, novci gra?ana odlaze na skupe radove Hrvatskih voda od ispravljanja posljedica izgradnje tih istih HE. HE spre?avaju male poplave, ali upravo one najblagotvornije koje donose plodno tlo, pro?i�?avaju vodu u rukavcima, mrtvicama i poplavnim �umama. HE me?utim ne samo da ne spre?avaju velike poplave, nego ih poja?avaju. Dokaz za to su poplave u Pakistanu koje su, izme?u ostaloga, uzrokovane i velikim branama. Klima postaje sve ekstremnija i nepredvidljiva te ?e prijetnja od velikih poplava biti sve ve?a.� Izgradnja HE u Hercegovini smanjila bi dotok rijeke u plodnu dolinu Neretve te bi more ja?e ulazilo u Neretvu. Time bi se zasolilo mukom stvarano plodno tlo.

Energetska u?inkovitost i istinski obnovljivi izvori energije (vjetra, sunca, geotermalna, bioplin�) dugoro?no nemaju alternativu ako Hrvatska �eli postati napredna zemlja, sa?uvati okoli�, razvijati visoke tehnologije, turizam i odr�ivu, ekolo�ku poljoprivredu. Dok zemlje u okru�enju ula�u u nju, solarna energija se u Hrvatskoj do�ivljava kao skupa tehnologija,ne-ekolo�ka te neisplativa za bilo kakva ulaganja. To je naivno gledanje, jer se gleda samo trenutno stanje, a ne dugoro?no.

Zar ?emo ?ekati da cijela Europa razvije tehnologiju? Kad ?e svi imati tehnologiju osim nas?

Ovo je vrijeme u kojem visoko razvijene zemlje poput Njema?ke i dalje izvoze energiju premda se odrekla nuklearne energije i pritom joj raste bruto nacionalni dohodak, u toj zemlji proizvodi se vi�e elektri?ne energije iz solarne energije nego iz velikih hidrocentrala ; vrijeme u kojem zemlje poput Danske imaju potpuni parlamentarni konsenzus oko prelaska na energetski sustav sa 100% obnovljivih izvora energije; vrijeme kada Kina bilje�i stalan i ogroman gospodarski rast a sljede?e ?e godine udvostru?iti proizvodnju struje iz solarne energije� Ako se s njima ne �elimo uspore?ivati jer su navodno nedosti�no bogatiji od Hrvatske, mo�emo se uspore?ivati s gradi�?anskim okrugom G�ssing koji pokriva 71 posto svoje energije iz obnovljivih izvora energije, a prije samo 15 godina bio je najsiroma�niji dio Austrije.

Stoga podr�avamo ciljeve Zaklade� Energetski neovisna zemlja koju pokre?u stru?njaci Hrvatske stru?ne udruge za sun?evu energiju (www.hsuse.hr), uredni�tvo HTV-ove emisije �Eko zona�� i volonteri, studenti Fakulteta elektrotehnike i ra?unarstva. Zaklada Energetski neovisna� zemlja predstavlja inicijativu kojoj je glavna nit vodilja senzibilizirati javnost za ekolo�ko i socijalno djelovanje kroz promociju i instalaciju obnovljivih izvora energije i provo?enjem mjera energetske u?inkovitosti.

Predsjednik udruge,�Goran �afarek, dipl.ing."

?itaju?i ovu objavu, name?e se jedno veliko pitanje: ako su nam sada i hidroelektrane po definiciji �tetne, od kuda ?emo onda uop?e proizvoditi struju? Naime, uz sav neiskori�ten potencijal bioplina, biomase i geotermalne energije, to nisu izvori koji sami za sebe mogu rije�iti energetsku neovisnost ili odr�ivost kojoj te�imo. Za to ?e im, posebno u proizvodnji elektri?ne energije trebati velika pomo? vjetroelektrana i sun?evih elektrana. A trenutno je upravo najbolji i naj?i�?i komplement za inermitentnost proizvodnje iz vjetra, pa dijelom i Sunca upravo hidroenergija - koja, ne zaboravimo mo�e slu�iti kao prili?no efikasan spremnik energije. Drugih, toliko efikasnih na?ina pohrane energije jo� nemamo.

?injenica koju ovdje stalno nagla�avamo i podr�avamo je: za energetsku neovisnost nam trebaju SVI obnovljivi izvori energije u dobro definiranom miksu koji ?e iskoristiti sve potencijale (u RH, ali i na svjetskoj razini), a da se pri tome ne ugrozi ostale po �ivot bitne industrije (prehrana, pitka voda, o?uvanje �uma, itd.).

Pa nam tako treba i hidroenergija. I hidroenergija je itekako istinski obnovljivi izvor energije - mo�da i najbolji i �kolski primjer obnovljivosti koji se de�ava i mo�e promatrati svakodnevno. Dapa?e, to je jedini obnovljivi izvor koji u svim uvjetima od po?etka povijesti proizvodnje elektri?ne energije ravnopravno konkurira svim drugim izvorima elektri?ne energije. U krajnju ruku i prve elektrane na svijetu su bile hidroelektrane, a igrom slu?aja upravo su ljudi s ovoga podru?ja (Tesla i slapovi Nijagare, HE Jaruga na slapovima Krke) sudjelovali u izgradnji istih i dokazali da takvi objekti uspje�no rade desetlje?ima, pa i stolje?e, te nude relativno jeftin izvor energije prema potrebama, a koji ujedno mo�e ostaviti relativno mali u?inak na okoli�.

Isto tako, u ovo moderno vrijeme velikog uzleta vjetro i solarne energije razvijene zemlje ubrzano tra�e lokacije za izgradnju reverzibilnih hidroelektrana, pa i ve?eg broja manjih akumulacijskih elektrana ne bi li osigurali mogu?nost �to ve?eg kori�tenja energije vjetra i Sunca u energetskom miksu.

Dodatno, uz sve najave o promjeni klime, upravo hidroelektrane mogu imati zna?ajnu ulogu u obuzdavanju buji?nosti rijeka i reguliranju tokova - �to se u objavi navodi kao dijelom �tetna karakteristika.

No, uz sve navedeno, te�ko se barem dijelom ne slo�iti s konkretnim zahtjevom koji je upu?en Vladi. Iz svih poznatih ?injenica o planiranju navedenih hidroelektrana, kao i ?injenica o izgradnji i pogonu Le�?a, oko nekih vrlo bitnih pitanja vezanih za navedene projekte svakom poznavatelju energetike se mora pojaviti upitnik nad glavom.

Nije sporno da su projekti na navedenim rijekama potrebni zbog pobolj�avanja energetske krvne slike Hrvatske, kao ni ?injenica da bi pokrenuli dobar dio uspavane hrvatske industrije (ili barem onog dijela koji je nekim ?udom pre�ivio u zadnjim godinama) - ono �to je sporno su utjecaj na okoli� i ekonomska opravdanost doti?nih projekata na na?in kako su zami�ljeni.

Nakon izgradnje Le�?a i svih polemika koje su iz toga proiza�le, postalo je jasno da se u doma?oj energetici premalo pa�nje posve?uje multidisciplinarnosti oko procjene izvedivosti, pogodnosti i isplativosti projekta. Naime, s obzirom na zahvat koji - posebno velike - hidroelektrane zahtijevaju, premalo pa�nje se posve?uje socijalnim, okoli�nim, pa dijelom ?ak i ekonomskim (kod utjecaja na djelatnosti lokalnog stanovni�tva) aspektima takvih projekata. Sve se ostavlja u rukama ekonomista i in�enjera, i to na na?in da se na bezuvjetno prvo mjesta stavlja ekonomika i tehni?ka izvedivost samog projekta. Takav pristup je u dana�nje vrijeme neprihvatljiv u velikoj ve?ini razvijenih zemalja, te se takvim pristupom samo potencira problem NIMBY (not in my back yard - ne u mom dvori�tvu) efekta. Svjetska banka, kao i druge razvojne banke, a i ve?ina elektroprivreda i privatnih investitora u energetiku danas prepoznaju potrebu za pametno osmi�ljenim projektima koje ?e lokalno stanovni�tvo podr�avati i koji ?e biti dobar primjer drugim regijama da i one prihvate prednosti koje takvi projekti mogu pru�ati lokalnoj zadnici, ali i dr�avi u cjelini. Jer oni su prepoznali da se bez takvog pristupa polako po?inje javljati otpor prema svim energetskim projektima na gotovo svakoj lokaciji u globalnom selu u kojem �ivimo. U krajnju ruku netrpeljivost lokalnog stanovni�tva u Hrvatskoj prema gotovo svakom energetskom objektu (pa i vjetroelektranama i solarnim elektranama) je �okantna. A proiza�la je isklju?ivo iz lo�ih iskustava i prakse koja se primjenjuje, te nedovoljne upu?enosti i educiranosti o mogu?im prednostima takvih projekata.

Na�alost, investitori koji ne pokazuju nimalo po�tovanja prema lokalnoj zajednici i ne trude se svoj projekt prilagoditi i njima, te se isto tako ne trude kroz isplativost projekta pomo?i lokalnoj zajednici u razumnoj mjeri u njenim drugim projektima ?ine �tetu svima onima koji se ovim poslom bave.

Od projekata u fazi planiranja HE Ombla je mo�da ekstreman primjer upitne prakse prilikom izgradnje hidroelektrane. I sami smo prije par mjeseci komentirali akciju dubrova?kih zelenih koji su tra�ili da se prekinu aktivnosti u razvoju projekta. Tada smo u reakciji na taj zahtjev vi�e stali na stranu potrebe za izgradnjom elektrane - no ?injenica ostaje da je u me?uvremenu uo?eno jo� puno potencijalnih problema s izgradnjom Omble, kao i da se preko toga zahtjeva za revizijom studije pre�lo relativno olako. Ve?ina onih koji su imali studiju utjecaja na okoli� na uvidu zamjeraju joj premalu posve?enost �ivotinjskom i biljnom svijetu u spilji - tj. nedovoljno istra�ivanje istoga. Samom projektu se spo?itavaju trenutno nesagledive financijske potrebe za gradnjom istoga, jer se navodno nije dovoljno istra�ila potreba za zatvaranjem rupa u kr�koj spilji u kojoj je planirano akumulacijsko jezero, te je sukladno tome te�ko procijeniti potrebe za gra?evinskim radovima u tom smjeru. No mo�da i najve?a zamjerka je ?injenica da u obli�njoj HE Dubrovnik bez velikih zahvata u ovom trenutku postoji potencijal za ugradnjom dodatnih turbina ?iji bi ekvivalent snage bio pribli�no jednak ili ne�to ve?i od Omble - ali sa poznatim tro�kovima i proizvodnjom u pogonu. A sa ne�to ve?im zahvatom, ali opet manjim od onoga na Ombli mo�e se dobiti i vi�estruko ve?a snaga.

Iz svega navedenoga bitno je napomenuti da nam hidroelektrane trebaju, da potencijala za njihovu izgradnju imamo - ali da je nu�no potrebno promijeniti praksu planiranja i izgradnje takvih objekata u kojem ?e svi developeri i/ili investitori biti puno odgovorniji u planiranju i gdje ?e se u planiranje uklju?iti i one struke koje su u energetici do sada bile zanemarene, ali i aspekte projekata koji su do sada bili zanemareni (eksterni ekonomski i okoli�ni utjecaji), a radi izgradnje projekata koji su korisni, isplativi, na korist lokalnoj zajednici i investitorima, a samim time i na korist cijeloj dr�avi.