Hrvatska ?e biti izvoznik elektri?ne energije do 2017. godine? I jo� k tome elektroenergetski neovisna? Oni koji prate energetiku ve? sada vjerojatno kolutaju o?ima i smatraju ovo nekom lo�om i pretjeranom bo�i?nom bajkom koja bi se na taj blagdan mogla prikazivati umjesto nekog od brojnih filmova s istom tematikom.

Pa ipak, upravo takav ?lanak je osvanuo u Ve?ernjem listu 22.12.2012. sa naslovom �25 milijardi kuna! Toliko HEP planira do 2016. ulo�iti u gradnju novih elektrana�.

?lanak na svome kraju spominje i skepsu stru?ne zajednice uslijed slabe aktivnosti HEP-a na novim projektima u zadnjih 10 godina, te uslijed toga nedostatku stru?nog kadra. Na �to se spominje da je Kora?evi? izjavio da ?e se zbog toga na nekim projektima tra�iti me?unarodni partneri i konzultanti. Istovremeno obrazuju?i doma?e stru?njake. Pri tome se spominje i da bi hidroenergetski projekti trebali ostati u Hrvatskom vlasni�tvu bez sudjelovanja stranih partnera.

Sve te investicije u velikim brojkama temelje se na nekoliko najve?ih: Plomin C na ugljen, hidroelektrane na Savi, termoelektrana u Rijeci � novi plinski blok, te termoelektrana Sisak na plin.

Samo marginalno se spominje u?estvovanje HEP-a na tr�i�tu obnovljivih izvora energije.

Da podsjetimo � Hrvatska trenutno za svoje potrebe potro�nje uvozi 100% ugljena i 30% plina. Pri tome se �eli graditi nove elektrane na plin i ugljen, te se paralelno govori o energetskoj neovisnosti elektroenergetskog sustava? No problem je �to za elektroenergetsku neovisnost nije dovoljno proizvoditi elektri?nu energiju iz uvezenog goriva, jer to sa neovisno�?u nema nikakve veze. Za tako �to bi se trebalo osloniti isklju?ivo na vlastite primarne izvore energije, i tek bi onda mogli tvrditi da kre?emo na put energetske neovisnosti, pa makar i samo u elektroenergetskom sektoru. A vlastiti izvori koje Hrvatska ima su vjetar, Sunce, energija vodotoka i samo djelomi?no plin. Zna?i logika nala�e � ukoliko �elimo energetsku neovisnost, moramo se osloniti na te izvore energije, pri ?emu zbog svojih zaliha plin mo�e i mora biti samo prijelazni energent.

Isto tako, ozbiljno komentirati kako ?e se ovi objekti izgraditi i koristiti do 2017. godine je pomalo � neozbiljno, pogotovo zna li se vrijeme potrebno samo za izgradnju jedne termoelektrane snage 500MW, a kamoli one koja tek treba ishoditi poprili?an broj dozvola i odabrati dobavlja?a opreme. A doda li se tome i ?injenica koliko se ve? priprema Plomin C, te koliko jo� problema i nepoznanica stoji pred tim projektom... Isto se odnosi na plinske elektrane u Sisku i Rijeci koje su u jo� ranijoj fazi razvoja, tj. za sada samo ideja.

Tako?er, s obzirom na uporno ponavljanu mantru o nedostatnim regulacijskim sposobnostima elektroenergetskog sustava, postavlja se pitanje koliki ?e se postotak predvi?enih novih HE (pa i postoje?ih), te novih TE na plin koristiti kao regulacijske u smislu omogu?avanja ve?e penetracije intermitentnih izvora kao vjetroelektrana i sun?anih elektrana u sustav? Jer HEP kao tvrtka u vlasni�tvu dr�ave i nositelj javnog interesa bi morala podr�ati javni interes, a to su obnovljivi izvori � tako barem ka�e zakon. Prema tome bi i projekti koje HEP gradi morali sudjelovati u funkciji regulacije sustava temeljenog na obnovljivim izvorima, posebno energije vjetra i Sunca.

I tko ?e odgovarati za navedene rokove izgradnje projekata ukoliko se isti ne ostvare? Te ukoliko se ne ostvari najava izvoza elektri?ne energije? Energetsku neovisnost je bolje ni ne komentirati, jer je to netko ionako pobrkao lon?i?e najavom gradnje elektrana na uvozno gorivo.

I za�to HEP i dalje uporno izbjegava tr�i�te OIE, te ga marginalizira kada su to doma?i izvori koje imamo i koje svaka ozbiljna tvrtka na svijetu masovno razvija?

I za�to se forsiraju veliki projekti koji nu�no zna?e stranu opremu, strani konzalting, strano gorivo i strani kapital? Je li to javni interes Hrvatske? A istovremeno se mali fotonaponski sustavi ili vjetroelektrane ili male kogeneracijske i trigeneracijske elektrane na biomasu ili bioplin mogu razvijati zna?ajno br�e i uz pobolj�anje regulacijskih sposobnosti sustava vrlo brzo doprinijeti stvarnoj energetskoj neovisnosti i razvoju doma?eg gospodarstva.

Puno pitanja nakon jednog kratkog ?lanka, ima li odgovora?