Energija plime i oseke je jedan od najstarijih tipova energije koju koriste ljudi. Ta energija ne zaga?uje okoli�, pouzdana je i lako predvidljiva za razliku od energije vjetra i valova. Sama energija plime i oseke se mo�e koristiti na dva na?ina:

1. grade?i polupropusne brane preko estuarija sa visokom plimom
2. kori�tenjem toka plime i oseke na otvorenom moru

�

Glavni nedostatak ovog oblika energije su veliki kapitalni tro�kovi jer se redovito radi o ogromnim projektima koji zahva?aju velika podru?ja, pa kao i sa velikim projektima hidroelektrana mo�e do?i do naru�avanja okoli�a, tj. ekosustava. Drugi problem je ograni?eni dnevni rad od 10 sati koliko traju izmjene plime i oseke.

Energija valova je nestalni (intermitentni) izvor energije koji nastaje kretanjem povr�inskog sloja oceana (mora) u vertikalnom smjeru i obilje�ena je visinom i brzinom kretanja tog sloja. Kineti?ka energija valova je ogromna. Oni svoju energiju dobijaju od vjetra koji pu�e po povr�ini oceana (mora) i nastaje iz solarne energije, te mogu prenositi uhva?enu energiju tisu?ama milja bez gubitaka.� Energija valova je dostupna u svakom trenutku, samo se mijenja njen intenzitet.

Energija vala (izvor: http://greenzoneenergy.com/)

�

Jo� jedna prednost energije valova je da nema potrebe za branom, za razliku od hidro ili elektrana na plimu i oseku tako da je iskori�tavanje iste prakti?ki nevidljivo u okoli�u, ako ne i blagotvorno za okoli�. Glavni problem je nejednaka mogu?nost kori�tenja energije na razini cijelog svijeta, jer nema svugdje isti potencijal. No neka podru?ja imaju ogroman potencijal za kori�tenje energije valova (�kotska, Kanada, Australija...).

U svijetu nema puno instaliranih elektrana na plimu i oseku. Trenuta?no ih je u funkciji sedam.

Kislaya Guba (izvor: http://www.icit.hw.ac.uk/)

Najstarija i najve?a elektrana na plimu i oseku se nalazi u Francuskoj u La Ranceu. Njezina snaga je 240 MW, a u pogon je u�la 1966. godine. Druga najstarija je Kislaya Guba koja se nalazi u Rusiji , snaga joj je 1.7 MW, a u pogon je u�la 1968. Nakon toga sljede?a u nizu po godini pu�tanja u pogon je elektrana Jiangxia u Kini ukupne snage 3.2 MW koja je u pogonu od 1980. U Sjevernoj Americi je pak 1984. u Kanadi kod Annapolis Royala u pogon pu�tena elektrana snage 20 MW. U 2008. je u Sjevernoj Irskoj pu�ten u pogon sustav SeaGen snage 1.2 MW na rok od pet godina. U Ju�noj Koreji je 2009. u pogon u�ao Jindo Udolmok snage 1 MW, koji je jo� u izgradnji te ?e pri svom zavr�etku 2013. imati ukupnu snagu 90 MW. U rujnu 2010. je u Orkneyu, �kotska� postavljena jedna turbina snage 1 MW i pu�tena u probni pogon.

Pri kraju izgradnje je elektrana na plimu i oseku na jezeru Sihwal u Ju�noj Koreji. Trebala bi biti dovr�ena krajem 2010., a sa svojom planiranom snagom od 254 MW ?e postati najve?a elektrana na plimu i oseku na svijetu.

Annapolis Royal, Kanada

�

Broj funkcionalnih elektrana na valove je jo� manji od onih na plimu i oseku.� Prva komercijalna elektrana na valove je otvorena 23. Rujna 2008. u Portugalu a zvala se Aqucadora Wave Park. Na�alost zbog nedostatka financija i povla?enja partnera projekt je propao u o�ujku 2009., te su turbine povu?ene s lokacije. Ukupna snaga joj je bila 2.25 MW.

Pelamis jedinica u �kotskoj (izvor: http://news.scotsman.com/)

U �kotskoj je po?ela gradnja elektrane na valove koja koristi iste Pelamis jedinice kao i ona u Portugalu, o?ekuje se ukupna snaga od 3 MW, a prva jedinica je u�la u more u svibnju 2010.

U Australiji se razvija tehnologija CETO koja se razlikuje od drugih tehnologija u smislu da se elektri?na energija iz valova proizvodi podvodno. Sada se nalazi u fazi komercijalnog testiranja, a bit ?e pu�tena u pogon 2011. Ukupna snaga ?e biti 5 MW.

CETO elektrana na valove (izvor: http://renewableenergydev.com/)