Mo�emo zaklju?iti da se na deklarativnoj razini programi HSS-a, HDSSB-a i SDP-a prili?no sla�u. Nakon dijagnosticiranja problema ovisnosti o uvozu energenata, izri?ito navode energetsku u?inkovitost i obnovljive izvore energije kao podru?ja u kojima Hrvatska ima zna?ajan potencijal. HSLS ve?inu odgovora ipak posve?uje INA-i, odnosno nafti, a ne spominje niti problem ovisnosti o uvozu niti potencijal obnovljivih izvora energije i energetske u?inkovitosti.

�

Komentar: Svaka od stranaka definira probleme na druga?iji na?in. Dok saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy jasno i kriti?ki uvi?a probleme, pritom nude?i samo izjavu da �sve treba potpuno promijeniti�, HSLS ne navodi probleme kao takve nego unaprijed opisuje ono �to treba napraviti. HSS vrlo direktno definira problem energetike kroz parcijalne i osobne interese, me?utim, sli?no kao i SDP, ne definira to?no kako to promijeniti. Umjesto toga, HSS navodi doma?u komponentu kao klju?nu mjeru razvoja, sli?no kao i HDSSB. HDSSB na vrlo precizan na?in definira problem energetike u Hrvatskoj, te kao mogu?e rje�enje nudi oslanjanje na vlastite snage (FZOEU, sredstva gra?ana), a tako?er su jedini koji spominju kori�tenje fondova Europske unije. SDP dosta dobro poentira na ?injenici da energetika godinama stagnira u svim aspektima, te sli?no kao i HDSSB i HSS spominje i obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost u smislu potencijala koji se mo�e iskoristiti. HSLS jedini ne spominje obnovljive izvore energije i energetsku u?inkovitost, nego se detaljno osvr?e na problematiku INA-e, �to mo�emo shvatiti i kao pomalo politikantski komentar. Dodatno, HSLS nudi vrlo zanimljivo razmi�ljanje o privatnim investicijama u energetiku, �to bi moglo prakti?no zna?iti da HEP, kao dr�avno poduze?e, vi�e ne bi bilo nosilac investicija u energetici (ili bi bio privatiziran?). HSLS jedini spominje restrukturiranje sukladno Tre?em energetskom paketu. Svi osim HSLS-a spominju ovisnost o uvozu energenata kao jedan od najva�nijih problema.

Mo�emo zaklju?iti da se na deklarativnoj razini programi HSS-a, HDSSB-a i SDP-a prili?no sla�u. Nakon dijagnosticiranja problema ovisnosti o uvozu energenata, izri?ito navode energetsku u?inkovitost i obnovljive izvore energije kao podru?ja u kojima Hrvatska ima zna?ajan potencijal. HSLS ve?inu odgovora ipak posve?uje INA-i, odnosno nafti, a ne spominje niti problem ovisnosti o uvozu niti potencijal obnovljivih izvora energije i energetske u?inkovitosti.

Kukuriku koalicija

U predizbornom programu�Kukuriku koalicije uop?e ne postoji poglavlje posve?eno energetici, �to samo po sebi za?u?uje, znamo li koliko energetika utje?e na na�e svakodnevne �ivote. U dijelu industrijskog gospodarstva kratko se spominje energetika sa planom izgradnje pet ve?ih hidroelektrana (ali ne i Omble i Trebi�njice), te planom izgradnje ?ak pet(!) termoelektrana, me?u kojima i jedne u Plo?ama za koju nije jasno navedena da li je u pitanju plinska ili na ugljen. Od ostalih, jedna je na ugljen (Plomin3), a ostale su na plin u Zagrebu, Sisku i Slavoniji. Nigdje se ne spominje razvoj elektroenergetske mre�e, a ulaganja u obnovljive se spominje samo na?elno, bez konkretnih brojki. Ne spominje se ni situacija s Tre?im energetskim paketom i restrukturiranjem HEP-a.

No u poglavlju o za�titi prirode se spominje bitan element: "Radit ?emo na promjeni shva?anja kojim se projekti za�tite okoli�a i dalje tretiraju kao tro�ak, a ne kao prilika za druk?iji i bolji razvoj.". To je jedna poanta koju stalno nagla�avamo na ovim stranicama - OIE nisu tro�ak ni obaveza, nego nu�nost i prilika. U poglavlju i za�titi prirode navodi se i sljede?e: "Vlastitim sredstvima i onima Europske unije poticat�?emo razvoj razli?itih obnovljivih izvora energije, ?iji bi udio�bio i ve?i od 20% ukupne potro�nje energije, �to je zacrtani cilj�Europske unije."

U odgovorima na pitanja vezana za energetiku na internet stranici Kukuriku koalicije se mogu na?i i sljede?e reference na njihove planove: "Energetika je okosnica razvojnih programa koalicijske Vlade. Ponajvi�e� rast PDV-a biti ?e i suosnova ulaganja u energetiku, dr�avne investicije (vladine). U Programu smo predvidjeli i to u dijelu koji se odnosi na proizvodnju elektri?ne energije (hidroelektrane i termoelektrane), modernizaciju kompletnog prijenosa elektri?ne energije te distribucije. Zna?ajne privatne investicije o?ekuje se u ulaganjima u obnovljive izvore energije (sunce, zrak, biomasa). Planiramo posebna ulaganja u poslovanje naftom i plinom, u istra�iva?ke eksplatacijske bu�otine u Jadranu, izgradnji naftovoda, plinovoda i produktovoda.", te: "Okosnica� na�e strategije je energija dobivena iz obnovljenih hidroelektrana i termoelektrana kao i gradnje novih, energija iz obnovljenih izvora kao i ulaganja u plinska polja u Hrvatskoj. Stoga, zaista slijedi promjena energetske strategije ali u prvoj godini mandata.".

Mo�e se zaklju?iti da se nigdje u programu eksplicitno ne navode problemi, ali da se navode vrlo �ture i deklarativne smjernice razvoja, osim za izgradnju postrojenja na fosilna goriva. I opet, ?ini se da se obnovljivi izvori energije spominju kao deklarativne ideja (sa dobrim postavkama dodu�e), ali bez trenutno jasnog cilja za provo?enje politike koja bi i�la u tome smjeru. U odgovorima na pitanja ?itatelja se situacija donekle pobolj�ava, me?utim ako je energetika okosnica njihovog razvojnog programa (�to je pohvalno), tako?er bi joj se u tom smislu trebalo posvetiti puno vi�e prostora, i to ravnopravno svim izvorima energije sukladno stanju na tr�i�tu i potra�njom za izgradnjom novih elektrana sukladno stanju u EU kojoj te�imo.

HDZ

Iz predizbornog programa HDZ-a mogu se samo is?itati planovi u razvoju energetskog sustava na op?enitoj bazi. Problemi i na?in rje�avanja istih se ne mogu is?itati iz njihove strategije, a sukladno izjavama iz MINGORP-a u zadnjih godinu dana na stru?nim skupovima vezanim za energetiku jasno je da se smatra da su napravili puno za razvoj OIE, te za razvoj i konsolidaciju energetike op?enito. Me?utim unato? sad ve? dvogodi�njim najavama o restrukturiranju HEP-a, ja?anju uloge HERA-e, i novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije, doti?ni elementi se sad i opet guraju u predizborni plan. Tako u predizbornom planu pi�e: "HDZ najve?u mogu?u va�nost pridaje tzv. Zelenom razvoju Hrvatske. S tim u skladu donijet ?emo posebni Zakon o obnovljivim izvorima energije, te i financijski posebno poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora vjetra, vode energije, biogoriva i sunca.". Problem je �to se ista pri?a provla?i preko dvije godine.

Na temu energetike i razvoja iste se navodi sljede?e: "Cilj energetskog sektora u predstoje?em razdoblju bit ?e ostvariti sigurnu i konkurentnu opskrbu energijom proizvedenom u Republici Hrvatskoj, racionalnu i �tedljivu upotrebu, te pove?anje energetske u?inkovitosti i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Izgradnja energetske infrastrukture bit ?e pokreta? gospodarskih aktivnosti i zama�njak razvoja novog doba industrijske proizvodnje.
Koriste?i sredstva europskih fondova poticat ?emo otvaranje i razvoj hrvatskog tr�i�ta energije i njegovu integraciju u unutarnje energijsko tr�i�te Europske unije."

Tako?er se nagla�ava ukidanje Zakona u privatizaciji HEP-a, ali se ne spominje dogovoreno restrukturiranje sukladno Tre?em energetskom modelu prema modelu ITO, za koji se zala�u. U predizbornom programu HDZ-a dakle, sli?no kao u odgovoru HSLS-a se ne navode problemi, nego se opisuje �to treba napraviti. Poimence se navode neki ve?i proizvodni kapaciteti i projekti koje se planira graditi, kao i da se planira veliko investiranje u prijenosnu i distribucijsku mre�u (koje se nije de�avalo u zadnjih 10 godina). Vi�e puta se u programu spominju obnovljivi izvori energije, energetska u?inkovitost, kao i planirano investiranje uz pomo? europskih fondova. Tko je pa�ljivo pratio izlaganja predstavnika Ministarstva gospodarstva u zadnjih dvije do tri godine mogao je ?uti iste planove i iste najave. ?injenica ostaje da nije puno toga ostvareno, pa ?ak ni zapo?eto.

Zeleni zajedno

Iako nam jo� nisu odgovorili na pitanja, Zeleni Zajedno u svom programu imaju na?elno i kratko posve?ivanje obnovljivim izvorima, i jako dobro uo?avaju njihove prednosti: "Smanjivanje upotrebe fosilnih goriva zato nije samo ekolo�ko pitanje ve? je to ?esto i pitanje neovisnosti i za�tite identiteta nacionalnih dr�ava." i nudi vrlo jednostavno i kratko rje�enje: "Do 2030 g. prestati upotrebljavati fosilna goriva i posti?i potpunu energetsku neovisnost", �to je hvalevrijedno kao ideja, no bilo bi potrebno provjeriti mogu?nosti i na?ine provedbe takvoga plana.