�

5. Elektrane imaju razli?ita svojstva.

Elektri?na energija proizvodi se u elektranama. Postoje razni tipovi elektrana, a ugrubo ih mo�emo podijeliti na termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i ostale tehnologije.

Termoelektrane koriste energiju nekog goriva kao �to su ugljen, nafta, plin ili biomasa za proizvodnju elektri?ne energije. Naj?e�?i proces u termoelektranama je klasi?no sagorijevanje goriva i parni ciklus. Termoelektrane se mogu izvesti i kao kogeneracijske elektrane, gdje se istovremeno proizvode elektri?na i toplinska energija. Primjer takvih elektrana su termoelektrana-toplana (TE-TO) i elektrana-toplana (EL-TO) u Zagrebu.

Nuklearne elektrane su zapravo podvrsta termoelektrana, koje kao gorivo za proizvodnju elektri?ne energije koriste oboga?eni uran. Kada ka�emo oboga?eni, u slu?aju npr. NE Kr�ko, to zna?i da je udio radioaktivnog urana u oko 5%, za razliku od prirodnih 1-2%. Osim iznimno kompliciranog reaktora i reaktorske zgrade, �to mo�emo smatrati ekvivalentom kotla i lo�i�ta kod termoelektrane na ugljen, ostatak nuklearne elektrane ne razlikuje se od bilo koje druge termoelektrane.

Hidroelektrane koriste energiju vode za proizvodnju elektri?ne energije. U principu postoje dva osnovna tipa hidroelektrana � akumulacijske i proto?ne. Akumulacijske hidroelektrane imaju branu i akumulacijsko jezero iz koje se prema potrebi propu�ta voda iz koje se proizvodi elektri?na energija. Proto?ne hidroelektrane nemaju akumulacijsko jezero i ovise isklju?ivo o trenutnom toku vode.

Vjetroelektrane su u osnovi sli?ne proto?nim hidroelektranama. One koriste energiju vjetra koju onda pretvaraju u elektri?nu energiju. Sli?no kao i proto?na hidroelektrana, i vjetroelektrana radi kada ima resursa, odnosno kad vjetar pu�e. Ovisno o brzini vjetra koja pu�e, mijenja se i proizvodnja elektri?ne energije.

Solarne elektrane tako?er mogu biti vrlo razli?ite. Neke solarne elektrane prakti?no mo�emo nazvati i termoelektranama, jer tako?er koriste parni ciklus, jedino �to ne sagorijevaju gorivo, nego za zagrijavanje medija koriste zrcala koja fokusiraju energiju u jedan receptor. Solarne elektrane koje se koriste na krovovima ipak su druga?ije. Takve se elektrane zovu solarne fotonaponske elektrane, jer se u njima elektri?na energija dobiva izravno iz energije Sunca (svjetlosti) pomo?u fotoelektri?nog efekta koji se odvija unutar materijala samih fotonaponskih ?elija.

Ostale tehnologije obuhva?aju primjerice geotermalne elektrane, elektrane na plimu i oseku, elektrane na valove, osmozu i sli?no. Takve elektrane jo� uvijek zauzimaju vrlo marginalnu ulogu u svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije.

�

6. Fotonaponske elektrane su zasad jedini �novi� na?in proizvodnje elektri?ne energije.

Svi tipovi elektrana temelje se na jednostavnom principu. Ako uspijete natjerati turbinu da se vrti, iz nje mo�ete proizvesti elektri?nu energiju, neovisno o tome koristite li za to vodenu paru (termoelektrane, nuklearne elektrane), vodu (hidroelektrane) ili vjetar (vjetroelektrane). Fotonaponska tehnologija prakti?no je jedina tehnologija u komercijalnoj upotrebi koja ne koristi taj princip. Kori�tenjem prave kombinacije materijala mogu?e je izravno iz energije Sunca (svjetlosti) proizvesti elektri?nu energiju. Fotonaponska tehnologija temelji se na fotoelektri?nom efektu koji je prvi primijetio Heinrich Hertz, a objasnio Albert Einstein, za �to je dobio i Nobelovu nagradu (*zanimljivo je da Einstein nije dobio Nobelovu nagradu za teoriju relativnosti, nego ba� za obja�njenje fotoelektri?nog efekta).

�