Sezona kiselih krastavaca odnosi se i na energetiku, pa u ove tople ljetne dane donosimo na� izbor �deset stvari koje bi svaki informirani gra?anin trebao znati o energetici. Ako ste energetski stru?njak, slobodno izbjegnite ovaj ?lanak.

1. Struja nije elektri?na energija.

Dobili ste ra?un za �struju�? ?itali ste u novinama da �struja� poskupljuje? Ili da va� susjed proizvodi �struju� iz solarnih panela? Rije? �struja� toliko se ?esto i uporno koristi u medijima da velika ve?ina ljudi ne zna da njihove perilice rublja ili televizore zapravo pogoni elektri?na energija, a ne struja. Elektri?na struja je pojam koji ozna?ava tok elektri?nog naboja, kojeg naj?e�?e prenose elektroni. Struju �pokre?e� elektri?ni napon. Elektri?na struja mo�e biti istosmjerna ili izmjeni?na i mjeri se u amperima. Elektri?nu energiju pojednostavljeno mo�emo objasniti kao umno�ak (efektivnih vrijednosti) jakosti struje i napona te vremena (energija=napon x struja x vrijeme). Elektri?na energija se izra�ava u kilovatsatima (kWh). Ipak, nemojte �struju� potpuno izbaciti iz rje?nika � �stresla ga je struja� je jo� uvijek to?an izraz.

�

2. Tro�imo kilovatsate, a ne kilovate.

Kada kupujemo neki ure?aj, npr. su�ilo za kosu, na njemu obi?no pi�e kolike je snage. Snaga se pojednostavljeno mo�e izra?unati kao umno�ak jakosti struje i napona i izra�ava se u vatima (W) ili kilovatima (1kW = 1000W). Snagu od 1 vata proizvodi struja jakosti 1 ampera, ako je ostvarena uz pomo? napona od 1 volta. Veza izme?u snage i energije je vrlo jednostavna: energija = snaga x vrijeme. Ili konkretno, ako su�ilo za kosu ima snagu 1200W, odnosno 1.2 kW to zna?i da ?emo ako su�imo kosu sat vremena potro�iti 1.2 kilovatsata (kWh).

�

3. Elektri?nu energiju nemogu?e je spremiti.

�Kako je nemogu?e pospremiti elektri?nu energiju? Pa imamo baterije!� Ne ba�. U baterijama se nalaze kemijske tvari koje se aktiviraju kad na njih priklju?imo tro�ilo. Zna?i, radi se o kemijskoj energiji koja se pretvara u elektri?nu. Kad odspojimo tro�ilo ili iskoristimo svu pohranjenu kemijsku energiju, elektri?ne energije nema. Cijela se energetika zapravo temelji na ovom svojstvu elektri?ne energije � nemogu?nosti njezinog spremanja.

�

4. Proizvodnja i potro�nja elektri?ne energije moraju uvijek biti uravnote�eni.

U pro�loj smo to?ki utvrdili da je elektri?nu energiju nemogu?e spremiti. Zato, da bismo ju mogli koristiti, moramo ju stalno iznova proizvoditi. Proizvodnja elektri?ne energije u elektranama u svakom trenutku mora biti jednaka potro�nji elektri?ne energije koji tro�e svi korisnici priklju?eni na elektroenergetski sustav. Zna?i, kada upalite perilicu rublja ili pe?nicu, u istom trenutku neka od elektrana mora reagirati kako bi proizvela elektri?nu energiju koju ?ete potro�iti tijekom pranja rublja ili pe?enja kola?a. Sre?om, postoje ljudi koji rade 24 sata dnevno kako bi osigurali nesmetanu opskrbu elektri?nom energijom i koji brinu da se elektrane pale, gase, podi�u i smanjuju snagu ili da se elektri?na energija uveze iz inozemstva, a sve prema trenutnim potrebama potro�a?a. Sve te aktivnosti nazivamo vo?enjem sustava, a glavni centar za vo?enje sustava za Hrvatsku nalazi se u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.

�

�

5. Elektrane imaju razli?ita svojstva.

Elektri?na energija proizvodi se u elektranama. Postoje razni tipovi elektrana, a ugrubo ih mo�emo podijeliti na termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i ostale tehnologije.

Termoelektrane koriste energiju nekog goriva kao �to su ugljen, nafta, plin ili biomasa za proizvodnju elektri?ne energije. Naj?e�?i proces u termoelektranama je klasi?no sagorijevanje goriva i parni ciklus. Termoelektrane se mogu izvesti i kao kogeneracijske elektrane, gdje se istovremeno proizvode elektri?na i toplinska energija. Primjer takvih elektrana su termoelektrana-toplana (TE-TO) i elektrana-toplana (EL-TO) u Zagrebu.

Nuklearne elektrane su zapravo podvrsta termoelektrana, koje kao gorivo za proizvodnju elektri?ne energije koriste oboga?eni uran. Kada ka�emo oboga?eni, u slu?aju npr. NE Kr�ko, to zna?i da je udio radioaktivnog urana u oko 5%, za razliku od prirodnih 1-2%. Osim iznimno kompliciranog reaktora i reaktorske zgrade, �to mo�emo smatrati ekvivalentom kotla i lo�i�ta kod termoelektrane na ugljen, ostatak nuklearne elektrane ne razlikuje se od bilo koje druge termoelektrane.

Hidroelektrane koriste energiju vode za proizvodnju elektri?ne energije. U principu postoje dva osnovna tipa hidroelektrana � akumulacijske i proto?ne. Akumulacijske hidroelektrane imaju branu i akumulacijsko jezero iz koje se prema potrebi propu�ta voda iz koje se proizvodi elektri?na energija. Proto?ne hidroelektrane nemaju akumulacijsko jezero i ovise isklju?ivo o trenutnom toku vode.

Vjetroelektrane su u osnovi sli?ne proto?nim hidroelektranama. One koriste energiju vjetra koju onda pretvaraju u elektri?nu energiju. Sli?no kao i proto?na hidroelektrana, i vjetroelektrana radi kada ima resursa, odnosno kad vjetar pu�e. Ovisno o brzini vjetra koja pu�e, mijenja se i proizvodnja elektri?ne energije.

Solarne elektrane tako?er mogu biti vrlo razli?ite. Neke solarne elektrane prakti?no mo�emo nazvati i termoelektranama, jer tako?er koriste parni ciklus, jedino �to ne sagorijevaju gorivo, nego za zagrijavanje medija koriste zrcala koja fokusiraju energiju u jedan receptor. Solarne elektrane koje se koriste na krovovima ipak su druga?ije. Takve se elektrane zovu solarne fotonaponske elektrane, jer se u njima elektri?na energija dobiva izravno iz energije Sunca (svjetlosti) pomo?u fotoelektri?nog efekta koji se odvija unutar materijala samih fotonaponskih ?elija.

Ostale tehnologije obuhva?aju primjerice geotermalne elektrane, elektrane na plimu i oseku, elektrane na valove, osmozu i sli?no. Takve elektrane jo� uvijek zauzimaju vrlo marginalnu ulogu u svjetskoj proizvodnji elektri?ne energije.

�

6. Fotonaponske elektrane su zasad jedini �novi� na?in proizvodnje elektri?ne energije.

Svi tipovi elektrana temelje se na jednostavnom principu. Ako uspijete natjerati turbinu da se vrti, iz nje mo�ete proizvesti elektri?nu energiju, neovisno o tome koristite li za to vodenu paru (termoelektrane, nuklearne elektrane), vodu (hidroelektrane) ili vjetar (vjetroelektrane). Fotonaponska tehnologija prakti?no je jedina tehnologija u komercijalnoj upotrebi koja ne koristi taj princip. Kori�tenjem prave kombinacije materijala mogu?e je izravno iz energije Sunca (svjetlosti) proizvesti elektri?nu energiju. Fotonaponska tehnologija temelji se na fotoelektri?nom efektu koji je prvi primijetio Heinrich Hertz, a objasnio Albert Einstein, za �to je dobio i Nobelovu nagradu (*zanimljivo je da Einstein nije dobio Nobelovu nagradu za teoriju relativnosti, nego ba� za obja�njenje fotoelektri?nog efekta).

�

�

7. Elektri?na energija je proizvod koji ima svoju cijenu.

Objasnili smo da se elektri?na energija proizvodi u elektranama. Izgradnja elektrane je skupa, gorivo ko�ta, odr�avanje opreme ko�ta. Nemojmo zaboraviti ljude koji sve to rade i trebaju biti pla?eni za svoj rad. U kona?nici, svi se ti tro�kovi pokrivaju iz kona?ne cijene proizvedene elektri?ne energije. Kao �to kruh ima cijenu, perilica rublja ima cijenu, telefoniranje ili �i�anje u frizerskom salonu imaju cijenu, tako je ima i elektri?na energija. Prosje?no ku?anstvo godi�nje potro�i izme?u 2000 i 4000 kWh, �to po relativno nepovoljnom naran?astom modelu (nema dnevne i no?ne tarife, nego jedinstvena za sve) iznosi� izme?u 2270 i 4538 kuna s PDV-om godi�nje. Ne zaboravimo da je elektri?na energija neophodna za rad ve?ine standardnih ure?aja u ku?anstvu (npr. hladnjak koji radi 24h dnevno) i da je ona dostupna kad god vam treba i koliko god vam treba. Istovremeno, za isti iznos mo�ete kupiti novi mobitel, osrednju perilicu za pranje rublja, bicikl srednje klase, otplatiti jednu mjese?nu ratu kredita za auto ili manji stan, ili ako �elite, kupiti par dizajnerskih cipela.

�

8. U energetici se planira dugoro?no.

U usporedbi s IT sektorom, mobilnom telefonijom ili trgovinom, energetika je iznimno spora i troma djelatnost. Samo za izgradnju vjetroelektrane, koja je jedna od najjednostavnijih energetskih gra?evina, od ideje do pu�tanja u pogon potrebno je oko sedam godina. Termoelektrane i hidroelektrane pripremaju se i grade puno dulje. Ipak, prvak su nuklearne elektrane kojima samo za izgradnju treba deset i vi�e godina, a kad se uklju?i i planiranje i isho?enje dozvola, cijeli proces mo�e trajati i dvadesetak godina. Zato se u energetici moraju donositi dugoro?ni strate�ki planovi, koji moraju biti u stalnom vidokrugu dr�ave i vlade. U energetici se ni�ta ne doga?a preko no?i i upravo je zato energetika jedna od najkompleksnijih djelatnosti.

�

9. Energetika je izrazito multidisciplinarna djelatnost.

Energetika je iznimno �iroko podru?je koje zahtijeva cijeli niz stru?njaka i znanja. U energetici rade in�enjeri gra?evine, elektrotehnike, strojarstva, ekolozi, kemi?ari, ekonomisti, pravnici, stru?njaci za sigurnost na radu, ?ak i lije?nici. U energetici postoji toliko razli?itih i specifi?nih podru?ja i aktivnosti da ve?ina ljudi koji se bave energetikom nikad niti ne ?uje za neka od njih. Takva raznovrsnost donosi i dodatnu kompleksnost i potrebu za iznimno kvalitetnom i konstantnom komunikacijom. Jedino uz kvalitetno komunikaciju mogu?e je realizirati projekte i ostvariti dugoro?ne energetske planove i strategije.

�

10. Energetika nam je prijatelj.

Koliko god to bio kli�ej, energetika nam je zaista prijatelj. Ona nam omogu?uje da �ivimo �ivot na na?in na koji smo navikli i sa svim blagodatima novih tehnologija bez kojih nam je �ivot postao nezamisliv. Ipak, ?esto u javnosti energetika ima izrazito negativan imid� zbog dezinformacija i strahova koje u javnosti izazivaju raznorazne udruge i glasni pojedinci, koji se pojave ?im se po?ne govoriti o izgradnji neke elektrane. Termoelektrane su prljave i ispu�taju �tetne plinove, nuklearke su radioaktivne i opasne, hidroelektrane potapaju polja i nagr?uju lijepe rijeke, vjetroelektrane su bu?ne i smetaju pticama i �i�mi�ima, solarne elektrane su jednostavno ru�ne. Recite ljudi, �to da onda gradimo? �Ne bi se �tel me�at. Nek se o tome brinu stru?njaci, valjda im je to posel.�