Sezona kiselih krastavaca odnosi se i na energetiku, pa u ove tople ljetne dane donosimo na� izbor �deset stvari koje bi svaki informirani gra?anin trebao znati o energetici. Ako ste energetski stru?njak, slobodno izbjegnite ovaj ?lanak.

1. Struja nije elektri?na energija.

Dobili ste ra?un za �struju�? ?itali ste u novinama da �struja� poskupljuje? Ili da va� susjed proizvodi �struju� iz solarnih panela? Rije? �struja� toliko se ?esto i uporno koristi u medijima da velika ve?ina ljudi ne zna da njihove perilice rublja ili televizore zapravo pogoni elektri?na energija, a ne struja. Elektri?na struja je pojam koji ozna?ava tok elektri?nog naboja, kojeg naj?e�?e prenose elektroni. Struju �pokre?e� elektri?ni napon. Elektri?na struja mo�e biti istosmjerna ili izmjeni?na i mjeri se u amperima. Elektri?nu energiju pojednostavljeno mo�emo objasniti kao umno�ak (efektivnih vrijednosti) jakosti struje i napona te vremena (energija=napon x struja x vrijeme). Elektri?na energija se izra�ava u kilovatsatima (kWh). Ipak, nemojte �struju� potpuno izbaciti iz rje?nika � �stresla ga je struja� je jo� uvijek to?an izraz.

�

2. Tro�imo kilovatsate, a ne kilovate.

Kada kupujemo neki ure?aj, npr. su�ilo za kosu, na njemu obi?no pi�e kolike je snage. Snaga se pojednostavljeno mo�e izra?unati kao umno�ak jakosti struje i napona i izra�ava se u vatima (W) ili kilovatima (1kW = 1000W). Snagu od 1 vata proizvodi struja jakosti 1 ampera, ako je ostvarena uz pomo? napona od 1 volta. Veza izme?u snage i energije je vrlo jednostavna: energija = snaga x vrijeme. Ili konkretno, ako su�ilo za kosu ima snagu 1200W, odnosno 1.2 kW to zna?i da ?emo ako su�imo kosu sat vremena potro�iti 1.2 kilovatsata (kWh).

�

3. Elektri?nu energiju nemogu?e je spremiti.

�Kako je nemogu?e pospremiti elektri?nu energiju? Pa imamo baterije!� Ne ba�. U baterijama se nalaze kemijske tvari koje se aktiviraju kad na njih priklju?imo tro�ilo. Zna?i, radi se o kemijskoj energiji koja se pretvara u elektri?nu. Kad odspojimo tro�ilo ili iskoristimo svu pohranjenu kemijsku energiju, elektri?ne energije nema. Cijela se energetika zapravo temelji na ovom svojstvu elektri?ne energije � nemogu?nosti njezinog spremanja.

�

4. Proizvodnja i potro�nja elektri?ne energije moraju uvijek biti uravnote�eni.

U pro�loj smo to?ki utvrdili da je elektri?nu energiju nemogu?e spremiti. Zato, da bismo ju mogli koristiti, moramo ju stalno iznova proizvoditi. Proizvodnja elektri?ne energije u elektranama u svakom trenutku mora biti jednaka potro�nji elektri?ne energije koji tro�e svi korisnici priklju?eni na elektroenergetski sustav. Zna?i, kada upalite perilicu rublja ili pe?nicu, u istom trenutku neka od elektrana mora reagirati kako bi proizvela elektri?nu energiju koju ?ete potro�iti tijekom pranja rublja ili pe?enja kola?a. Sre?om, postoje ljudi koji rade 24 sata dnevno kako bi osigurali nesmetanu opskrbu elektri?nom energijom i koji brinu da se elektrane pale, gase, podi�u i smanjuju snagu ili da se elektri?na energija uveze iz inozemstva, a sve prema trenutnim potrebama potro�a?a. Sve te aktivnosti nazivamo vo?enjem sustava, a glavni centar za vo?enje sustava za Hrvatsku nalazi se u Vukovarskoj ulici u Zagrebu.

�