Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Aktualno

Energetske zadruge kao budu?nost energetike E-mail
Autor Edo Jerki?   
ÄŚetvrtak, 22 Svibanj 2014 15:14

U današnjem svijetu ulaganja u obnovljive izvore energije su vrlo ?esto ciljana investicija koja izuzetno privla?i privatne i institucionalne investitore. Razloge tome možemo tražiti u po?ecima razvoja elektroenergetskog sektora na samom po?etku 20. stolje?a, koji su bili obilježeni velikim investicijama u proizvodne i sustave prijenosa elektri?ne energije uz nagli rast cijelog sektora. Nagli razvoj i veliki projekti doveli su do ?injenice da ?itav sektor vrlo ?esto funkcionira u vrlo zatvorenim okvirima državnih ulaganja kroz monopolisti?ke elektroenergetske kompanije.

U suvremenom pristupu razvoju elektroenergetskog sektora takav pristup potrebno je promijeniti iz temelja, a razlozi su novi i u?inkoviti na?ini korištenja energije, naglasak na ekonomi?nost i u?inkovitost, strateški zna?aj zaštite okoliša te sve ve?i zna?aj poslovne etike. Neovisno govorimo li o ?injenici da su fosilna goriva sve skuplja i nedostupnija, novim tehnologijama obnovljivih izvora koji proizvode elektri?nu energiju ili deregulaciji i ukidanju monopola u elektroenergetskom sektoru, trenutna situacija omogu?ava priljev privatnog kapitala u elektroenergetski sektor i velika ulaganja kojima smo danas svjedoci. Pri tome, potrebno je fokus ulaganja prebaciti s ve?ih na manje proizvodne projekte, koji ?e se graditi u ve?em broju.

 

Problemi velikih projekata i velikih ulaganja

Promjena percepcije javnosti omogu?ila je obnovljivim izvorima energije da pro?u put od izvora koji su bili prepoznati kao ekološki prihvatljivija alternativa do izvora koji predstavljaju jedini održivi izvor energije za budu?nost i koji su u posljednjih nekoliko godina postali ekonomski konkurentni. U prvotnim fazama razvoja tehnologija obnovljivih izvora energije, ova vrsta projekata dobivala je zna?ajne državne poticaje, a ulaga?i su prije svega bili bogati privatni investitori uz pomo? financijskih institucija. Svi oni prepoznali su model sigurnog dugoro?nog ulaganja koji je pratio doga?anja iz 20. stolje?a. Naime, iako su privatni investitori ušli u taj sektor, veliku ve?inu novih instaliranih elektrana uglavnom grade veliki ulaga?i.

Me?utim, obnovljivi izvori u svojoj osnovi bi trebali biti lokalni izvori energije koji zadovoljavaju lokalne potrebe zajednice. Zbog toga nastaje veliki problem pristupa velikih investitora gdje se zemljište u lokalnim zajednicama koristi za izgradnju projekata velikih tržišnih igra?a uz minimalnu ili gotovo nikakvu korist za lokalnu zajednicu. Takav pristup u demokratski osvještenom društvu dovodi do snažnog otpora lokalne zajednice, odnosno tzv. NIMBY efekata i pitanja etike.

 

Uvo?enje etike u investicijski model

Pitanje etike u ?itavu pri?u ulazi zbog same prirode obnovljivih izvora energije koji su dio jednog šireg pokreta: težnje prema održivom razvoju. Održivi razvoj promovira globalno umrežavanje uz korištenje lokalnih resursa za potrebe razvoja i zadovoljavanja suvremenih životnih potreba i standarda. U takvom pristupu krije se vrlo snažna komponenta etike koja isti?e važnost iskorištavanja resursa na na?in na koji ne?e biti nanesena šteta niti susjedima, niti budu?im generacijama. Upravo zato sljede?i veliki korak u razvoju energetike predstavlja model koji podrazumijeva razvoj energetskog sektora temeljenog na lokalnim resursima i ulaganju unutar lokalnih zajednica.

 

Rješenje se krije u energetskim zadrugama

Zna?ajan korak u smjeru razvoja energetskog sektora na temelju korištenja lokalnih resursa i ulaganja u lokalnoj zajednici uspješno je pokrenut u pojedinim državama svijeta koje su ga razvile do neslu?enih razmjera. Rješenje koje vodi prema eti?nosti i održivosti u energetskom sektoru su energetske zadruge. U Njema?koj, energetske zadruge u svom vlasništvu imaju gotovo 60% svih obnovljivih izvora energije, dok je u Danskoj taj postotak još i ve?i. Naravno, otpori u institucijama i velikim korporacijama prema modelu energetskih zadruga su veliki, ali napredak u Njema?koj i Danskoj ukazuju na nezaustavljivost tog procesa. U Njema?koj energetske zadruge svoje ?lanove broje u stotinama tisu?a, a uz proizvodnju energije bave se i distribucijom i opskrbom elektri?ne, ali i toplinske energije, tako da su postale ozbiljna konkurencija velikim vertikalno integriranim energetskim kompanijama.

 

Uklju?enost gra?ana u investicije u energetici

U cjelokupnom modelu energetskog sustava koji se temelji na održivosti nužna je velika uklju?enost gra?ana u kompletan proces transformacije budu?i da se ?ini da jedino energetske zadruge ?iji su oni ?lanovi uz pomo? obnovljivih izvora energije mogu potpuno izgurati fosilna goriva sa tržišta do sredine ovoga stolje?a. Naime,  upravo su gra?ani nositelji bunta i negativne energije sadržane u NIMBY efektu koji sprje?ava razvoj i implementaciju projekata koji su za njih neprihvatljivi. Kroz energetske zadruge ta se negativna energija može okrenuti u pozitivno djelovanje u korist energetskog razvoja zajednice na na?in koji koristi lokalne resurse i lokalnoj zajednici je prihvatljiv.

Bitna stavka je i razvoj ekonomije i ravnomjeran regionalni razvoj koji omogu?ava ekonomsku održivost drugih bitnih gospodarskih grana na bilo kojem podru?ju – razlog tome je relativno ravnomjeran raspored obnovljivih energetskih resursa diljem svijeta. Vrlo bitan faktor je i otvaranje lokalnih, visokokvalitetnih radnih mjesta, ali i osloba?anje novog investicijskog kapitala gra?ana koji trenutno leži neiskorišten u bankama. Naime gra?ani u energetskim zadrugama uo?avaju da im ulaganja u obnovljive izvore energije dugoro?no donose ve?u korist nego štednja u bankama.

Uz sve navedeno kroz zadružno poduzetništvo u energetici aktiviraju se lokalni energetski potencijali, koji podržavaju druge gospodarske aktivnosti, kao što su industrijska proizvodnja i poljoprivreda, ali i uslužne djelatnosti kao što je turizam. Pri tome se sprje?ava zaga?ivanje okoliša u lokalnoj zajednici koja je svjesna da im ništa ne može nadomjestiti plodno tlo i ?ist zrak.

 

Grupno financiranje ili crowdfunding

Ekonomska kriza i razvoj interneta su jedan od glavnih razloga razvoja crowdfundinga ili grupnog financiranja u svijetu. Grupno financiranje je na?in financiranja projekata i poduzetni?kih pothvata od strane puno malih ulaga?a, umjesto konvencionalnog financiranja od strane jednog velikog izvora financija, kao što su poslovne banke i sli?no. Model takvog financiranja se oslanja na djelovanje putem neke od platformi prisutnih na internetu koje potencijalnim ulaga?ima nude priliku da investiraju ili doniraju projekt koji im se svi?a, što ne mora nužno biti iz ekonomskih razloga, kao što je povrat na investiciju. Ljudi koji podupiru projekte uglavnom se poistovje?uju sa njihovom idejom ili ciljem kojeg žele ostvariti. Platforme za grupno financiranje služe kao osnova za financiranje svih vrsta projekata od umjetni?kih, kao što je snimanje albuma ili organizacije izložbe, pa sve do tehni?kih poput izrade aplikacija za pametne telefone.

 


Važnost nagra?ivanja u grupnom financiranju

Tijekom 2012. godine grupnim financiranjem je prikupljeno ukupno 2,7 miljardi ameri?kih dolara putem više od 450 razli?itih platformi diljem svijeta. Budu?i da se sve više pojedinaca okre?e ovakvom alternativnom na?inu financiranja, o?ekuje se da ?e kona?na bilanca pokazati da se u 2013. godini iznos prikupljenih sredstava minimalno udvostru?io. Umjesto projektnog financiranja putem tradicionalnih izvora, poduzetnici, umjetnici, voditelji neprofitnih organizacija i sli?no okre?u se velikom broju malih financijskih doprinosa, u obliku donacija, kupovine udjela u projektu ili poduze?u, te zajmova. Me?utim, prema tržišnom udjelu, izraženom u koli?ini prikupljenih sredstava, najzastupljeniji je nagradno- donacijski tip u kojem je svaka osoba koja podupire projekt na prigodan na?in nagra?ena za donaciju simboli?nom nagradom ?ija vrijednost je manja od doniranih sredstava.

Upravo prema ovom modelu funkcioniraju dvije najpoznatije i najzna?ajnije  platforme za grupno financiranje: Indiegogo i Kickstarter. Kampanja za prvi pametni sat pod nazivom Pebble jedna je od najuspješnijih i prikupila je ukupno 10 miljuna USD od 68 tisu?a pojedina?nih donatora, pri ?emu su donatori nagra?ivani primjerkom sata, te time postali prvi vlasnici tog sata u ?itavom svijetu. Poanta modela s nagradama jest da donatori imaju priliku dobiti jedinstveni proizvod ili doživjeti jedinstveno iskustvo. Ukoliko ste vjerni obožavatelj poznatog ameri?kog redatelja Spikea Leeja, vjerujemo da biste ga žarko željeli upoznati. Upravo takvo iskustvo mogli ste si priuštiti uplatom 10.000 dolara u njegovoj Kickstarter kampanji, gdje ste imali priliku s njim gledati utakmicu New York Knicksa uživo u Madison Square Gardenu. To je prilika koju je iskoristilo 29 njegovih vjernih obožavatelja i time priskrbilo 20% od ukupno prikupljenih sredstava u njegovoj kampanji vrijednoj milijun i pol dolara.

 

Udjelni i zajmovni model grupnog financiranja

Razlog uspjeha nagradno-donacijskog oblika je u tome što omogu?uje ljudima da primitkom nagrade budu dio projekata kojeg poistovje?uju sa vlastitim životnim vrijednostima, stilom i vi?enjem svijeta. Me?utim, kako ljudi nisu uvijek motivirani samo intrinzi?nim vrijednostima, te zbog potrebe financiranja ve?ih infrastrukturnih projekata, poput obnovljivih izvora energije, razvijeni su udjelni (eng. equity-based) i zajmovni (eng. loan-based) modeli grupnog financiranja.

Platforme koje se temelje na udjelnom modelu djeluju kroz prodaju malih udjela u nekom poduzetni?kom pothvatu, primjerice ulaganju u vjetroelektranu, kojim se vlasniku garantira pravo na udio u podjeli dobiti projekta. Jedna od najpoznatijih takvih platformi je Abundance Generation putem koje je do sada investirano oko 3 milijuna britanskih funti u solarne elektrane i vjetroelektrane u Ujedinjenom Kraljevstvu. Potencijalni investitor putem ove stranice ima uvid u projekte koji su trenutno dostupni za financiranje, gdje tako?er može pro?itati prikaz projekta, kojim se prikazuje o?ekivani povrat na investiciju, kao i rizici. Primjera radi, Abundance Generation je ovog Boži?a prodavao udjele u projektima kao poklone, pri ?emu se mogao kupiti udio u projektima u vrijednosti ve? od 5 funti.

 

Prednosti udjelnog financiranja obnovljivih izvora energije

Udjelni pristup grupnom financiranju omogu?uje velikom broju pojedinaca da steknu vlasništvo nad projektom, pri ?emu korist imaju voditelji projekata obnovljivih izvora  i sami investitori. Spomenutim poslovnim modelom se omogu?uje gra?aninu sa prosje?nim primanjima da u?u u vlasništvo projekta obnovljivih izvora energije, te time pomognu tranziciju prema nisko-uglji?nom razvoju. Umjesto zadržavanja sredstava na štednji u banci uz nisku kamatnu stopu koja se u Hrvatskoj kre?e od 3 do 4 posto, pojedinci mogu kupiti udio u projektu vjetroelektrane ili bilo kojem drugom obliku obnovljivih izvora energije i na taj na?in ostvari ve?i povrat na uložena sredstva. S druge strane, voditelji projekata i investitori ne moraju temeljiti projekt na bankovnom financiranju uz visoke kamatne stope, visok udio vlastitog kapitala u investiciji i druge nepovoljne uvjete financiranja. Bitno je napomenuti da i projekt temeljen na udjelnom grupnom financiranju mora pro?i kroz due-dilligence pregled financijske isplativosti, kakav je potreban prilikom traženja zajma kod banke, koji bi takvim projektima, te potencijalnim investitorima u grupnom financiranju projekta dao sigurnost ulaganja.

 

Grupno financiranje projekata u lokalnoj zajednici

Poslovni model udjelnog grupnog financiranja omogu?uje lokalnim akcijskim grupama lakše privla?enje sredstava u lokalnoj zajednici radi investicije u zadružne projekte obnovljivih izvora energije. Energetske zadruge bi putem ovakve platforme temeljene na modelu udjelnog grupnog financiranja lakše stekle povjerenje lokalnog stanovništva i lakše ih privukle da se pridruže investiciji. Dodatna vrijednost ovakve platforme, kao i u slu?aju nagradno-donacijskog modela, jest i u pristupu potencijalnim investitorima izvan lokalne zajednice, koji žele biti dio projekta jer se poistovje?uju sa njegovim ciljem, kao što je energetska neovisnost, održivi razvoj ili smanjenje emisija uglji?nog dioksida.

Korištenje interneta, iako olakšava pristup sustavu udjelnog grupnog financiranja, nije nužno za funkcioniranje ovakvog poslovnog modela, kao što je vidljivo iz brojnih primjera u Europi. Naime, lokalne akcijske grupe ?esto prikupljaju sredstva radi zajedni?ke investicije u projekt pokrenut na vlastitu inicijativu ili za preuzimanje dijela vlasništva nad projektom kojeg netko drugi provodi unutar njihove zajednice. Ovaj sustav je reguliran pozitivnom zakonskom regulativom koja pogoduju pove?anom udjelu vlasništva gra?ana nad obnovljivim izvorima energije.

 

Primjeri pozitivne zakonske regulative

Primjere pozitivne regulative koja poti?e vlasništvo lokalne zajednice nad projektima obnovljivih izvora energije mogu se prona?i u državama gdje se takva vrsta projektnog financiranja najviše i poti?e. Primjerice, u Danskoj je zakonskom regulativom ure?eno da u slu?aju razvoja vjetroelektrane ?ija je visina ve?a od 25 metara investitor mora ponuditi stanovništvu koje živi unutar radijusa od 4,5 km od mjesta postavljanja vjetroelektrane barem 20 posto vlasništva nad projektom. Pri tome, voditelj projekta obnovljivih izvora energije mora pripremiti dokumente koji pravovaljano opisuju projekt i o?ekivani povrat investicije i koji moraju biti dostupni potencijalnim investitorima iz lokalne zajednice. Ponuda za prodaju udjela mora se oglasiti barem u lokalnim novinama i traje minimalno ?etiri tjedna. Prije je danski zakonodavni okvir bio još liberalniji i dopuštao je ljudima iz cijele zemlje i Europe kupovinu udjela u lokalnim projektima.

Jedan od primjera grupno financiranih projekata temeljenih na udjelnom financiranju jest i poznata pu?inska vjetroelektrana Middelgrunden koja se nalazi pred ulazom u zaljev u kojem se nalazi Kopenhagen. Ovu vjetroelektranu ?ini 20 vjetroagregata ukupne instalirane snage 40MW. Pola elektrane je u vlasništvu energetske zadruge Middlegrunden s 8.500 ?lanova iz ?itave Danske, dok drugu polovicu vlasništva posjeduje Křbenhavns Energi, jedna od ve?ih energetskih kompanija na istoku Danske. Deset vjetroagregata pojedina?ne snage 2 MW koji su u vlasništvu zadruge financirano je prodajom 40.500 jednakih udjela, od kojih je svaki predstavljao ekvivalent godišnje proizvodnje elektri?ne energije od 1.000 kWh. Ukupan investicijski budžet zadruge iznosio je 23 milijuna eura, dok je svaki pojedina?ni udio prodan za 570 eura. U današnje vrijeme, ukupno 23% instalirane snage vjetroelekrana je u vlasništvu zadruga ili “generalnih partnerstava” s više of 150.000 ?lanova, koji posjeduju 3.200 vjetroagregata.

 

Zakonodavni okvir i primjeri iz Hrvatske

Hrvatsko zakonodavstvo i institucionalni okvir u ovome trenutku ne podržavaju razvoj grupnog financiranja projekata u energetici kroz udjelni model. Iz tog razloga donacijski i nagradno - donacijski modeli su u bliskoj budu?nosti za sada najizgledniji oblik razvoja grupnog financiranja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Jedan od prvih uspješnih primjera grupnog financiranja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je i kampanja za Energetski neovisnu osnovnu školu Ostrog iz Kaštel Lukši?a. Tijekom kampanje koju su tijekom prosinca 2013. i sije?nja 2014. godine provodile Energetska zadruga Kaštela i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) uspjelo se prikupiti 10.000 ameri?kih dolara putem platforme Indiegogo i još 20.000 USD kroz lokalnu kampanju, koncert i kapitalnu donaciju UNDP-a. Pored ovoga, u planu je razvoj platforme za grupno financiranje projekata obnovljivih izvora energije u više hrvatskih škola po uzoru na projekt Solar Schools iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Trendovi financiranja obnovljivih izvora energije i osnivanja energetskih zadruga koji su ve? prepoznati diljem svijeta do sada su uglavnom zaobilazili Hrvatsku, a investitori u obnovljive izvore energije u našoj državi do sada su se uglavnom oslanjali na institucionalno financiranje. Otvaranjem lokalnih zajednica prema alternativnim rješenjima održivog razvoja, pojavom energetskih zadruga i prvih uspješnih projekata grupnog financiranja u Hrvatskoj taj ?e se trend u narednim godinama svakako promijeniti u korist grupnog financiranja temeljenog na udjelima kojeg ?e biti potrebno i zakonodavno regulirati.

 

Autori: Edo Jerki?, Mak ?ukan, Ivan Szekeres

Tags:     zadrugarstvo      coop      energetika      energetske zadruge      energetska zadruga      obnovljivi izvori energije      investicije      crowdfunding
Index ÄŤlanka
Energetske zadruge kao budu?nost energetike
Crowdfunding
Sve stranice
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?